Svetost i zločin - antropološki traktati

Knjiga Inoslava Beškera Svetost i zločin sadrži sedam znanstvenih antropoloških traktata interdisciplinarnoga karaktera iz širega područja religiologije. Uz uvodna objašnjenja o „istini u religiji“; autor posebno razlaže i vezu imena i svetosti (u osnovi riječ je o lingvističkoj studiji s religiološkom potkom), te o poimanju zla u religijskoj interpretaciji. Bešker i ovdje svoje temeljne znanstvene spoznaje uspješno i relevantno primjenjuje na aktualna stanja u regionalnim, kontinentalnim i svjetskim okvirima s naglaskom na specifičnosti i posebnosti interpretacija najznačajnijih religijskih sistema. Ne zaboravlja pritom ni na povijesnu dimenziju razvoja pojedinih religijskih obrazaca (poglavlja Vjersko bratstvo i religijski pokolji, Muška vlast u religiji i dr.).Teme koje Bešker obrađuje i analizira u svojim antropološkim traktatima znanstveno su i stručno relevantne (svetost, zlo u religijskom poimanju, religijski pokolji, osveta i pravda, genocid, apokalipsa), a zbivanja na svjetskoj političkoj i religijskoj pozornici svjedoče o aktualnosti tema kojih se dohvatio Bešker.— dr. sc. Ivica MaštrukoZnanstveni prinos djela prvenstveno je u poticajnom problematiziranju nekih pojmova i tema koje su inače prihvaćeni takoreći aksiomatski, te identitetskih obrazaca koji se o njih oslanjaju, također u redefiniranju nekih njihovih aspekata, od krucijalnih (odnos religija spram genocida) do ukorijenjenih (na primjer, biblijskog citata „Istina će vas osloboditi“;).— dr. sc. Igor GraovacInoslav Bešker je Splićanin, rođen u Zagrebu, a od 1989. nastanjen u Rimu. Diplomirao je sociologiju i novinarstvo u Zagrebu, a doktorirao poredbenu slavistiku u Milanu. Redoviti je profesor Sveučilišta u Splitu, a predavao je i na sveučilištima u Napulju, Rimu, Bologni, Dubrovniku i Zagrebu. Objavio je 12 znanstvenih i stručnih knjiga, petora skripta, 40 znanstvenih članaka, pedesetak stručnih članaka i predgovora, te više od 30 000 novinskih priloga. Dobio je više nagrada za promicanje ljudskih prava (Otto von Habsburg, Joško Kulušić), za novinarstvo (Otokar Keršovani i Miljenko Smoje za životno djelo), te za esejistiku (Kiklop).