Blagdani - antropološki ogledi

Bešker čitatelja pedantno i znanstvenom preciznošću podučava što su blagdani i to onim redom kako se ti blagdani pojavljuju kroz kalendarsku godinu. Tako se u knjizi može saznati o blagdanu Nove godine, Bogojavljenju, Valentinovu, Međunarodnom danu žena, Pokladama, Cvjetnici, Uskrsu, Majčinu danu, Očevu danu, Veloj Gospi, blagdanu Svih svetih, Svetom Nikoli, Bezgrešnom začeću, Badnjaku, Božiću… U osebujnom stilu s dosta humora, Bešker o blagdanima govori gotovo sve što se o njima ima reći.– Darko Pavičić, Jutarnji listO blagdanima Bešker piše s dosta cinizma, ali nije riječ o otrovnu cinizmu: Bešker upozorava kako su u vremenu u kojem živimo Sveti Novac i Presveti Profit blagdani koje najčešće slavimo, a religija koja štuje te blagdane je najviše rasprostranjena religija.– Ivo Žanić, Fakultet političkih znanosti u ZagrebuNa stručan i pristupačan način Bešker progovara o blagdanima kršćanskoga, islamskoga i židovskoga svijeta, skidajući s njih sve povijesne, civilizacijske, kulturne i religijske slojeve. Otkrivanjem povijesnog porijekla blagdana, Bešker čitatelja odvodi u daleku prošlost mnogo prije pojave kršćanstva. Ne da takve knjige nema u Hrvatskoj, već nema nikoga tko bi je u našoj zemlji mogao bolje napisati.– don Živko KustićInoslav Bešker je Splićanin, rođen u Zagrebu, a od 1989. nastanjen u Rimu. Diplomirao je sociologiju i novinarstvo u Zagrebu, a doktorirao poredbenu slavistiku u Milanu. Redoviti je profesor Sveučilišta u Splitu, a predavao je i na sveučilištima u Napulju, Rimu, Bologni, Dubrovniku i Zagrebu. Objavio je 12 znanstvenih i stručnih knjiga, petora skripta, 40 znanstvenih članaka, pedesetak stručnih članaka i predgovora, te više od 30 000 novinskih priloga. Dobio je više nagrada za promicanje ljudskih prava (Otto von Habsburg, Joško Kulušić), za novinarstvo (Otokar Keršovani i Miljenko Smoje za životno djelo), te za esejistiku (Kiklop).