-
još bez ocena
budi prvi koji će je oceniti
Jugoslavija i Rumunija su u svetu ispunjenom krizama i sukobima tokom 60-ih godina 20. veka pokušavale da pronađu svoje mesto. Kao susedne države, u ostvarenju tog cilja morale su da se delom oslone i jedna na drugu. U razvijanju dobrih međudržavnih odnosa neophodnih za tako nešto, posebnu ulogu su imali njihovi lideri Josip Broz Tito i Nikolae Čaušesku. Tito je od nastanka socijalističke Jugoslavije pa do smrti bio neprikosnoven vladar, dok je sličnu ulogu od 1965. do 1989. godine u Rumuniji imao Nikolae Čaušesku. Iz njihovihčestih susreta rađalo se prijateljstvo, rešavali problemi i nesporazumi, pokretala ekonomska saradnja i grandiozni projekti, te bolje razumeli politički interesi. Ono što je davalo pečat jugoslovensko-rumunskim odnosima krajem 60-ih bila je ipak saradnja na međunarodnom planu. Iako su išle različitim putevima u izgradnji socijalizma, Jugoslaviju i Rumuniju privlačila je zajednička težnja ka vođenju nezavisne politike na velikoj-svetskoj sceni. Ova činjenica izvlači odnose dve države iz monotone bilaterale i smešta ih u širi međunarodni kontekst.Dobri odnosi Jugoslavije i Rumunije i bliske veze njihovih predsednika, zasnovani na prijateljstvu i realnim potrebama, a vođeni principima ravnopravnosti i poštovanja uzajamnih interesa, doveli su između 1968. i 1970. godine do prevazilaženja gotovo svih prepreka i osetnijeg zbližavanja Beograda i Bukurešta
Najvažniji red na ovoj stranici, ono što je knjiga ostavila iza sebe kod tebe.
Učitavanje…
Utisci drugih, poređani po topli prijema u zajednici. Slušaj sve, pa onda zaviri u sopstveni.
Strana je još tiha.
Niko se nije oglasio o ovoj knjizi. Tvoj utisak može biti prvi koji drugi čitalac pročita.
Političke i društvene napomene
Frančesko Gvidarčini
Političke i društvene napomene
Frančesko Gvidarčini
Političke i društvene napomene
Frančesko Gvidarčini
© 2026 Knjigopolis · Deo Librum grupe
oceni knjige koje si pročitao·oslušni one koje tek dolaze