Slatko lice pobune

Ovo jedinstveno sociološko izdanje, bogato uređeno fotografijama i ilustracijama, po prvi put donosi opširniju obradu specifičnih japanskih subkultura nastajalih od 1960-ih godina do danas, izgrađenih na japanskoj djevojačkoj kulturi onna no ko bunka i kulturnim fenomenima shōjo i kawaii. Putem infantilnosti kao deklarativnog odbijanja odrastanja, ekstremnog naglašavanja stereotipno rodne ženstvenosti i konzumerističko-hedonističke igre, japanske subkulture izražavaju otpor prema dominantnoj japanskoj kulturi utemeljenoj na patrijarhatu i tradicionalnim društvenim obrascima. Mlade djevojke i žene stvaraju i predvode alternativni otpor kroz subkulture, a mladići ih slijede, preuzimajući identitet i karakteristike ženske kulture. Vesela, šarena i nevina atmosfera slatkog kawaii lica japanskih subkultura i njihovog tihog i indirektnog otpora potpuno je drugačija od agresivne i seksualizirane slike zapadnih subkultura, što zbunjuje društvene teoretičare, feministe i potrošače. Jedan od ciljeva knjige sociologinje Martine Križanić jest povezati ove specifične subkulturne fenomene s idejom konstruktivnog i produktivnog feminističkog otpora.S osloncem na bogatu relevantnu i kritičku literaturu, autorica nas prvo uvodi u tradicionalnu japansku kulturu, a potom raspravlja o (subverzivnim) ženskim subkulturama. Naša znanstvena i stručna javnost slabo je upoznata kako s japanskom tradicijom tako i modernim i postmodernim kulturnim procesima. Ni u svjetskoj literaturi nije (dovoljno) istaknuto uloga Japonisme, kako je u Francuskoj nazvan japanski genre obojenih drvoreza, nastao i razvijao se u okviru Ukiyo škole, a koji je ostavio dubok utisak na Seurata, Maneta,Van Gogha i Lautrecka. Tako je senzibilitet nastajuće japanske građanske trgovačke klase inspirirao francuski impresionizam, i time pripremio pozornicu za modernizam. U novije vrijeme, kako pokazuje ova rasprava, možda smo svjedoci japanskoga (ovaj puta ženskoga) iskoraka u postmoderne identitete i (oporbene) stilove odijevanja (života), koji idu ispred dominantnih zapadnjačkih kulturnih tokova, simbola i kodova.- Milan MesićMartina Križanić je sociologinja, bavi se teorijama subkultura i društvenih pokreta, mode i životnog stila, feminističkim i teorijama roda uz poseban interes za japansko društvo i kulturu te zaštitu životinja i održivi razvoj. Interese iz područja teorije izražava i kroz praksu putem modnog projekta MyauMania koji preispituje klasične granice modnog dizajna i njegove aktivističke, umjetničke i performativne potencijale, pretvarajući ga u medij društvenog angažmana. Od 2006. organizira događanja za ljubitelje japanske kulture u gradu Zagrebu, od druženja na mjesečnoj bazi do organizacija u noćnim klubovima.