Religijski anarhizam lava n. tolstoja

Kad je riječ o "religijskom anarhizmu", treba reći da taj pojam, prema Berdicinom mišljenju, jednim značajnim dijelom participira na anarhizmu kao političkoj koncepciji. No, pojam "religijski" pridaje se ovako shvaćenom anarhizmu prije svega zbog činjenice da svoje motive negacije, načine na koje se ona odvija te njezin konačni cilj crpi iz ideja koje svoje izvorište imaju u području dominantno religioznoga diskursa – ljubav, nenasilje i solidarnost. Autor ove knjige drži da Tolstoj zastupa stajalište personalizma. Personalizma zbog toga što u tom socijalno-filozofskom stajalištu vrhovnu vrijednost predstavlja čovjek, ljudska osoba kao vrhunska osoba, a ne neke općenitosti ili kolektivne realnosti poput društva, nacije, države, civilizacije ili Crkve.U knjizi se osobito obrađuje Tolstojeva socijalna filozofija u okviru koje poznati ruski književnik razvija svoju osebujnu i površnim poznavateljima njegove misli neočekivanu kritiku države, vlasti, prava i privatnoga vlasništva. Ta je kritika utemeljena na religioznim motivima koji svoje izvorište uglavnom imaju u "izvornom kršćanstvu" kako ga vidi i tumači sam Tolstoj. Završni dio knjige posvećen je aktualnosti Tolstojeve kritike institucija vlasti, osobito u svjetlu njegova snažno naglašenog "radikalno anarhističkog i humanitarnog pacifizma" kojeg Berdica vidi kao središnji argument aktualnosti ovakve teme u suvremeno "doba ekstrema".—Rade KalanjJosip Berdica rođen je 17. veljače 1979. u Osijeku. Nakon osnovnoškolskog obrazovanja 1993. upisuje se u Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju s pravom javnosti u Zagrebu. 1997. godine upisuje se na Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Teologiju u Đakovu, gdje je diplomirao 26. kolovoza 2002. Dobitnik je dviju nagrada kao student: Rektorske nagrade (2000.) i Lions organizacije za najboljeg studenta generacije (2001.). Poslijediplomski studij iz filozofije na Hrvatskim studijima - Filozofskom fakultetu Družbe Isusove Sveučilišta u Zagrebu upisao je 2002. godine. Nakon uspješno položenih ispita i ispunjenih obveza, magistarski rad je obranio 7. veljače 2007. U akademskoj godini 2006./2007. upisuje doktorski studij iz filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te prijavljuje disertaciju iz područja socijalne filozofije koju je obranio 22. ožujka 2010. Od 1. studenog 2003. godine u kontinuitetu radi na Pravnom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku kao znanstveni novak – asistent i viši asistent najprije na Katedri ustavnih i političkih znanosti a zatim na Katedri pravno-teorijskih znanosti. Od 1. studenog 2010. godine u statusu je višeg predavača iz područja društvenih znanosti (sociologija, grana sociološka teorija), od studenog 2012. godine docent a od svibnja 2018. godine izvanredni je profesor iz područja humanističkih znanosti (filozofija, grana filozofija društva). Kao vanjski suradnik predavao je na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku te Veleučilištu „Lavoslav Ružička“; u Vukovaru. Član je Matice hrvatske i Hrvatskog filozofskog društva. Govori engleski i služi se njemačkim, talijanskim i francuskim jezikom. Oženjen je i otac dvoje djece.