MIKROEKONOMIJA, 7. izdanje

7. IZDANJE! Za studente koje zaista zanima kako svijet funkcionira, mikroekonomija je jedno od najzahvalnijih i najzanimljivijih područja koja mogu studirati. Dobro vladanje mikroekonomijom ključno je za menadžersko odlučivanje, za kreiranje i razumijevanje državnih politika i općenito za razumijevanje kako funkcionira moderno gospodarstvo. Napisali smo ovu knjigu zato što vjerujemo da studentima treba približiti nove teme koje su posljednjih godina zauzele središnje mjesto u mikroekonomiji – teme poput teorije igara i strategije natjecanja, uloga nesigurnosti i informacija, analiza određivanja cijene od strane poduzeća koja imaju tržišnu moć. Također smo osjećali da studentima treba pokazati kako mikroekonomija može pomoći pri razumijevanju onoga što se događa oko nas i kako se mikroekonomija može iskoristiti kao praktično oruđe prilikom donošenja odluka. Mikroekonomija je važno i dinamično područje, ali studente treba uputiti na njezinu relevantnost i korisnost. Ono što studenti žele i trebaju jest solidno razumijevanje kako se mikroekonomija može primijeniti izvan učionice. Da bi odgovorilo na ove izazove, sedmo izdanje Mikroekonomije pruža uvid u mikroekonomsku teoriju kojim se naglašava njezina važnost i primjena u donošenju menadžerskih odluka i odluka javne politike. Ovaj naglasak na primjenjivosti postignut je i uključivanjem 118 opširnih primjera, koji obrađuju teme analize potražnje, troška i tržišne efikasnosti, strategije određivanja cijena, odluka o ulaganjima i proizvodnji te analize državne politike. Upravo zbog važnosti koju pridajemo ovim primjerima, oni se nalaze unutar samog teksta. (Potpun popis primjera nalazi se s unutarnje strane naslovnice.) Sedmo izdanje Mikroekonomije pokriva dramatične promjene do kojih je na ovom polju došlo posljednjih godina. Sve više raste interes za teoriju igara i strateške međuodnose poduzeća (12. i 13. poglavlje), za ulogu i važnost nesigurnosti i asimetričnih informacija (5. i 17. poglavlje), za strategije određivanja cijena poduzeća koja imaju tržišnu moć (10. i 11. poglavlje) te za kreiranje mjera koje će se efikasno nositi s eksternalijama poput zagađenja okoliša (18. poglavlje). Ove su teme, kojima je u većini udžbenika posvećena tek ograničena pažnja, ovdje podrobno obrađene. PROMJENE U SEDMOM IZDANJU Proširili smo i ažurirali 18. poglavlje (Eksternalije i javna dobra) tako da se sada ekonomika okoliša, tema koja dobiva sve više prostora u mnogim udžbenicima mikroekonomije za sred­nju razinu učenja, obrađuje temeljitije i uključuje najnovija saznanja. Posebice, iznova smo napisali i poboljšali jasnoću odjeljka o eksternalijama, uključili novi odjeljak o akumuliranim eksternalijama (onima koje se pojavlju sa stakleničkim plinovima i globalnim zatopljenjem) te smo dodali primjer o kontroli zagađenja u Kini. Također smo dodali novi materijal o alternativnim oblicima organiza­cije u 8. poglavlju, znatno revidirali i ažurirali analizu bihevioralne ekonomije u 5. poglavlju te poboljšali izlaganje dijela ključne materije o proizvodnji i troš­kovima u 6., 7. i 8. poglavlju, uključujući matematički dodatak 7. poglavlju. U 14. poglavlju dodali smo novi materijal kako bismo razjasnili razliku između monopsonske i pregovaračke moći. Osim toga, dodali smo nekoliko novih pri­mjera, zamijenili nekoliko starih primjera novima te smo ažurirali većinu ostalih primjera. Unatoč ovim poboljšanjima, zadržali smo prijašnji raspored poglavlja. To bi trebalo olakšati našim vjernim korisnicima prošlih izdanja prijelaz na novo izdanje. Kao i uvijek, nastojali smo tekst učiniti što jasnijim, pristupačnijim i zanimljivijim. Iako Mikroekonomija pokriva široko područje i sadržava aktualne teme, to ne znači da je teška ili da je „za napredne“;. Trudili smo se da izloženo gradivo bude jasno, pristupačno, životno i zanimljivo. Čvrsto vjerujemo da bi učenje mikroekonomije trebalo biti ugodno i poticajno. Nadamo se da naša knjiga odražava to vjerovanje. Osim u dodacima i fusnotama, u Mikroekonomiji nema matematičkih izračuna. Stoga bi trebala biti prikladna za studente različitih profila. (Zahtjevniji odjeljci označeni su zvjezdicom i mogu se lako preskočiti.) ROBERT S. PINDYCK profesor je ekonomije i financija, Bank of Tokyo-Mitsubishi Ltd, Škole menadžmenta Sloan u sklopu MIT-a. DANIEL L. RUBINFELD profesor je prava, Robert L. Bridges, i profesor ekonomije na Sveučilištu Kalifornija u Berkeleyju te je gostujući profesor prava na NYU-u. Obojica imaju doktorat iz ekonomije s MIT-a; Pindyck ga je stekao 1971., a Rubinfeld 1972. godine. Profesor Pindyck istraživao je i pisao o mnoštvu tema iz mikroekonomije, uključujući učinke nesigurnosti na ponašanje poduzeća i strukturu tržišta, odrednice tržišne moći, ponašanje financijskih tržišta i tržišta prirodnih izvora i roba te kriterije pri donošenju odluka o ulaganju. Profesor Rubinfeld, koji je bio glavni ekonomist u Ministarstvu pravosuđa 1997. i 1998. godine, autor je mnoštva članaka iz područja antimonopolske politike, konkurentske politike, prava i ekonomije, prava i statistike te javne ekonomije. Pindyck i Rubinfeld također su zajedno napisali Econometric Models and Economic Forecasts, još jednu uspješnicu, po kojoj bi se mogao snimiti film.